Za desetak dana biti će zgotovljeni radovi na izgradnji nogostupa između Jadranske i Creske ulice u Rapcu. Dužina nogostupa je 150 metara, a širina 2 metra. Vrijednost ove investicije je 150 tisuća kuna bez PDV-a, a sredstva su osigurana u Proračunu Grada Labina na poziciji održavanja u Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti.

Izvođač radova je tvrtka De Conte d.o.o. iz Labina.

U prostorijama Istarskog demokratskog sabora u Labinu jutros je održana press konferencija na kojoj su gostovali kandidat za župana Istarske županije Ivan Jakovčić i kandidat za zamjenika župana Istarske županije Vedran Grubišić.

Ispred domaćina, gradonačelnik Grada Labina, Tulio Demetlika izjavio je da iako su u Labinu izbori uspješno završili u prvom krugu, izborna kampanja za izbor župana se nastavlja te mu labinska podružnica pruža potpunu potporu. Podsjetio je na značajne projekte koji su posljednjih par godina realizirani u suradnji sa Istarskom županijom kao što je Master plan razvoja turizma koji je 2004. godine započet upravo uz podršku Istarske županije. Od tada se zajedno s partnerima, te značajnim sredstvima Istarske županije, izgradila rabačka Riva te je turizam u Rapcu dobio novu dimenziju i u vidu podizanja kvalitete svojih usluga. Gradnja Poduzetničke zone Vinež u kojoj se od 2000 – 2008. godine zaposlilo preko 500 osoba s područja Labinštine, ne bi bila moguća bez podrške Istarske županije na čelu sa županom Ivanom Jakovčićem. Strategija razvoja gospodarstva razrađena je kroz donošenje važnih dokumenata kao što su Regionalni operativni program Istarske županije (ROP) i Projekt ukupnog razvoja Grada Labina (PUR).

Kandidat za zamjenika župana Vedran Grubišić istaknuo je kako su na Labinštini IDS i SDP uvijek dobro surađivali, a to se vidi kroz brojne realizirane projekte od kojih je istaknuo vodovod Breg-Koromačno kao i cjevovod Sveta Marina-Ravni za koji je već ishodovana građevinska dozvola. Pozvao je građane Istre da glasaju za ove dvije političke opcije.

Kandidat za župana Ivan Jakovčić kazao je kako se Labinština već opredijelila, te mu je u prvom krugu iskazala veliko povjerenje. Jakovčić se zahvalio manjinama koje su mu ukazale povjerenje. Na Labinštini posebice bošnjačkoj manjini, a gledajući Istru u cjelini zahvalio se talijanskoj manjini koja mu je ukazala povjerenje unatoč činjenici da mu je protukandidat Talijan.

U prostorijama Istarskom demokratskog sabora u Labinu, 19. je svibnja 2009. godine, održana tiskovna konferencija na kojoj je potpisan Sporazum o zajedničkom upravljanju Gradom Labinom između Istarskog demokratskog Sabora (IDS) i Bošnjačke demokratske stranke Hrvatske (BDSH). Sporazum je od strane IDS-a potpisala predsjednica podružnice Labin Dolores Sorić i od strane BDSH-a predsjednik podružnice Labin Rasim Halilović.

Rasim Halilović izjavio je da će dati sve od sebe da, što kvalitetnijim radom na ostvarenju zajedničkih ciljeva, što bolje zastupa interese svih Bošnjaka u Labinu.
BDSH je na lokalnim izborima osvojio jedan vijećnički mandat što je veliki uspjeh i pokazatelj da su bošnjačke asocijacije na području Grada Labina prepoznale važnost rada i programa ove stranke u cilju promicanja prava od bošnjačkog interesa.

Halilović je na konferenciju došao u pratnji druge na listi BDSH-a, Ramize Ikanović.

Na osnovi pozitivnog iskustva i dosadašnje suradnje, kvalitetnih inicijativa i dogovora sa predstavnicima Zajednice Bošnjaka, kao i kvalitetnih rezultata takve suradnje od dobrobiti po cijeli Labin, svijest da kvalitetno živimo i radimo zajedno, u našem gradu, na visokim razinama međusobne tolerancije, vodi nas i dalje da se sa entuzijazmom, pozitivnom voljom i visokom razinom razumijevanja zauzimamo za daljnje ispunjavanje naših ciljeva, izjavio je gradonačelnik Tulio Demetlika.

Dolores Sorić i Rasim Halilović zahvalili su svim svojim biračima što su prepoznali njihov dosadašnji rad i dali im svoje povjerenje na ovim lokalnim izborima, a na dobrobit svih žitelja našega grada. Iz IDS-a poručuju da su otvoreni za suradnju i s ostalim strankama i listama koje su osvojile vijećničke mandate.

Fotografija: Novi Foji

Hvala vam što ste mi i ovoga puta dali svoje povjerenje i time prepoznali da je IDS stranka koja radi za dobrobit svih žitelja našega grada.
Imao sam čast obnašati visoku dužnost gradonačelnika Labina i zahvaljujući vašem povjerenju nastavljam svoju dužnost obavljati i dalje.
Biti gradonačelnik mog grada i zastupati interese svih svojih građana i boriti se za njih za mene je, prije svega, velika čast i obveza.

Zajedno za naše doma,
Za razvoj Labina kroz dijalog i toleranciju,
Imate moju riječ!

Vaš,

Tulio Demetlika

veljača 2009.

Prije konkretnih odgovora dozvolite mi, kroz kraći osobni uvod, približiti se Vama, čitateljima i tako uspostaviti višu razinu međusobnog razumijevanja za koju držim da bi bilo nemoguće postići samo kroz stenografski kratke odgovore.

Veliki broj Vaših pitanja i moja želja da na što veći broj dobijete konkretne odgovore nagnala me je na ideju da neka od njih, iz srodnih djelatnosti, objedinim i skratim ali na način da ne gube svoj smisao i ideju. Kako je značajan broj pitanja vezan za moju osobnost i privatni život odlučio sam odgovore na njih sublimirati kroz moj životopis.

ŽIVOTOPIS

Rođen sam 13.05.1958. u Labinu gdje sam završio osnovnu školu. Po završetku Srednje elektrotehničke škole u Puli upisujem elektrotehnički smjer na Univerzi u Mariboru. Diplomom sam stekao zvanje inženjera elektrotehnike. Radni vijek započeo sam kao i većina Labinjana u to vrijeme u IUR-u 1980. godine. Po odsluženju vojnog roka postao sam šef elektrostojarske operative rudnika. 1990. godine po zatvaranju rudnika, projektom supstitucije rudarstva, zajedno sa tvrtkom Elektra pokrećem novi pogon elektro radione.

Do 2000. godine radim u tvrtki Elektra u kojoj je uspješno provedena privatizacija, kojom su zaposlenici postali vlasnici u 100% iznosu temeljnog kapitala. Moj udio u ukupnoj vrijednosti iznosi 17% temeljnog kapitala. Iz moje imovinske kartice može se vidjeti da zajedno sa suprugom posjedujem nedovršenu obiteljsku kuću u Presici u koju sam uselio 2002. godine. Prodajom stana u Labinu i dijelom dionica kupio sam apartman u Rapcu. Posjedujemo osobni automobil marke Ford Mondeo i Peugeot 206. Ono što sam dobio na poklon je stan u kojem je živjela moja pokojna majka.

Politički sam aktivan od 1991.godine ulaskom u Izvršno vijeće bivše općine Labin kao prvi član izvršne vlasti IDS-a u Istri. Nakon izbora 1993. godine postao sam vijećnik Gradskog vijeća Grada Labina, a 1997. godine i član Poglavarstva Grada Labina. Od 01. travnja 2000. godine preuzimam dužnost Gradonačelnika Grada Labina i tako je, sa prekidom od dvije godine (član Poglavarstva Istarske županije), ostalo do danas. Nije mi teško reći da volim svoj posao. Biti gradonačelnik mog grada za mene, je prije svega, velika čast i obveza, zastupati interese svih svojih građana i boriti se za njih.

Supruga Ita djelatnica je u labinskoj trgovačkoj tvrtki Jedinstvo. Zajedno smo 25 godina i imamo dva sina na koje smo ponosni. Stariji sin Paolo magistrirao je elektrotehniku na Sveučilištu u Padovi gdje je kao odličan student dobio posao asistenta. Mlađi sin Andrea, student druge godine na Strojarskom fakultetu u Zagrebu, korisnik je Državne stipendije na osnovi ocjena i iznimnih rezultata u radu. Oni su moja najvažnija podrška.

CESTE, PARKIRALIŠTA KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

1. Možete li mi odgovoriti kakav je plan i strategija izgradnje cesta na području Labina i okolice u narednih 3-5 godina?

ODGOVOR: Planiramo intenzivno nastaviti ulagati u komunalne, infrastrukturne standarde Labina po pitanju izgradnje i održavanja cesta jer visoka kvaliteta cesta jamči sigurnost prometne kulture života u našem gradu.
Donošenjem Prostornog plana uređenja Grada Labina otvorili su se uvjeti Programa izgradnje u što spadaju i nerazvrstane ceste u nadležnosti Grada dok su državne ceste u nadležnosti Hrvatskih cesta , a lokalne i županijske u nadležnosti Županije.
Za naredni period, izdvojio bih projekte novih cesti kao što su:
• Obilaznica istok - izrađen projekt, a ove godine se planira izvršiti otkup zemljišta za I. fazu
• Gradska aleja spoj Autobusni kolodvor – obilaznica – Streljana – gotov projekt , a u tijeku je ishođenje lokacijske dozvole i izrada parcelacijskog elaborata
• Obilaznica Staroga grada – izrađena geodetska podloga za cijelu dionicu, a ove godine dovršiti će se projektna dokumentacija (idejni projekt) za I. Fazu na dionici Tonci – parkiralište Gil

A po pitanju rekonstrukcije postojećih, naglasio bih:
• Rekonstrukcija ceste škola Vinež – Marciljani (lokalna cesta) sa pripadajućom infrastrukturom– izrađen projekt, u tijeku je postupak lokacijske dozvole, a ove godine planiran otkup zemljišta
• Rekonstrukcija ceste Labin – Ripenda – Gornji Rabac (dijelom lokalna cesta) – ove godine planiran završetak parcelacijskog elaborata i analiza vlasništva
• Rekonstrukcija ceste Presika – Vlastelini sa pripadajućom infrastrukturom– izrađen Idejni projekt i u tijeku je ishođenje lokacijske dozvole , a u narednom razdoblju od 2010. godine slijedi parcelacijski elaborat i otkup zemljišta
• Rekonstrukcija ceste Ulica M. Vlačića – Rudarska ulica – ove godine završetak izrade potrebne projektne dokumentacije (idejni i glavni projekt) sa svom pripadajućom infrastrukturom
• Rekonstrukcija raskrižja kod groblja – ove godine planiran početak radova.

Valja napomenuti da je samo za otkup zemljišta za sve naprijed navedene zahvate potrebno minimalno 25.000.000,00 kn.

2. Osim par kružnih tokova i saniranja kakve stare ceste (jer novih nema) u ovom se gradu u zadnjih 20 godina nije po pitanju ukupnog društvenog razvoja učinilo gotovo ništa. Svu smo društvenu, a velikim dijelom i komunalnu infrastrukturu naslijedili najprije od “talijana”, a potom i od “jugoslovena”. Škole, vrtići, kino dvorana, sportska dvorana, dom zdravlja, sve moguće upravne i ine zgrade, kanalizacija, velikim dijelom vodovodna mreža, velikim dijelom i gospodarska infrastruktura (doduše reformirana)…. sve je to naslijeđeno, to mi nismo napravili. Da li se slažete s ovakvom konstatacijom te nije li to zabrinjavajuće?

ODGOVOR: Ukoliko ovo pitanje sagledavamo samo kroz nabrojane objekte koji su „naslijeđeni“ iz nekih prošlih vremena, ima puno istine u Vašoj konstataciji. No treba razumno sagledati i sve uvjete vremena u kojima su tada djelovali i „Italija i Jugoslavija“ koje predstavljate kao subjekte koji su više ulagali u, tzv. aktivne investitore, ali to bi nas odvelo predaleko u prošlost, a i prostor ove rubrike ne dozvoljava udubiti se argumentirano u temu.

Želim naglasiti da se ne slažem sa ostatkom konstatacije da se nije učinilo gotovo ništa. Labin, u okviru društvenih, financijskih kao i privrednih uvjeta tranzicije, proživio teške devedesete i gašenje brojnih radnih mjesta, izdržali smo teški period tranzicije otvorili se po brojnim pitanjima ulaganja, a sad smo spremni dočekati i preživjeti val globalne recesije.
Ovih dvadesetak godina iza nas nisu lake godine no učinilo se puno. Grad se održava, uređuje, potiče se razvoj poduzetništva, subvencioniraju mali poduzetnici …

Puno se ulaže, kako u urbanu infrastrukturu, održava se postojeća, podiže razina kvalitete u školama i pred školstva, stipendiraju učenici i studenti – na svim se poljima radi i ulaže. Dinamika proračuna je u rastu. Ponavljam, slažem se s vama ovo nisu laka vremena, nasljeđe je važno i hvala svakoj generaciji koja je nešto učinila za Labin jer razvoj niti je počeo sa „Talijanima“ niti će završiti sa nama, ali kada usporedimo sliku Labina iz, recimo, osamdesetih i danas vidjet ćemo da ipak idemo naprijed.

3. Da li nam je potrebno da nas u Labinu posjeti neki novi Tito kako bi se sanirala prometnica na potezu od formule do Mercatora?

ODGOVOR: Istarska ulica je jedna od glavnih gradskih ulica i njena sanacija koja obuhvaća i ostalu infrastrukturu u njenom koridoru (npr. plinofikaciju), a ne samo zamjenu asfaltnog sloja, predviđena je u narednom četverogodišnjem razdoblju.

4. Zašto će se kod Mercatora graditi kružni tok? Takav ‘reprezentativni’ ulaz u grad na tom će dijelu samo usporavati promet. Nije li potrebnije kružni tok najprije napraviti kod skretanja za Rašu i Kapelicu? Ono raskršće od Kapelice za Labin je opasno, a cesta ima ono škuljo opasno tu blizu s desne strane prema Raše prvenstveno, a i prema Starcima ni baš siguran. Kad se prideva od Raši za Kapelico, morate stvarno gađat skretanje udesno po noće. Možda je tu treba kružni tok prije, a ne drugdje?

ODGOVOR: Kružni tok kod Mercatora predstavlja početak buduće gradske obilaznice Istok u pravcu Rapca. Također i ulaz u dio naselja gdje vozači već trebaju sporije voziti jer voze kroz naselje. Jedna od funkcije kružnih tokova i jest usporavanje prometa zbog opće sigurnosti, ali i povećanje protočnosti što se s klasičnim formama raskrižja ne može postići.
Nužna je i rekonstrukcija raskrižja za Koromačno u kojem se križaju državna i županijska cesta. Zato smo inzistirali da se pod hitno izradi sva potrebna projektna dokumentacija kako bi se i to raskrižje moglo rekonstruirati u kružno.

Županijska uprava za ceste je dovršila projekt za ishođenje lokacijske dozvole što je preduvjet da bi se Hrvatske ceste i Županijske ceste, a i Grad Labin ukoliko se to bude tražilo, mogli zajednički, financijski pronaći rješenje za to raskrižje.

6. Hoće li Grad stati na kraj uzurpaciji svojih parcela i javnih putova od strane nekih mještana (poglavito u Presici)?

ODGOVOR: Novom katastarskom izmjerom obuhvaćeno je naselje Presika U tijeku je izlaganje pred Općinskim sudom sve kao dio postupka za formiranje nove zemljišne knjige za područje naselja Presika i Staroga grada. U tom postupku između ostalog rješavaju se svi slučajevi uzurpacije gradskog zemljišta pa tako i javnih putova. Naime nova izmjera se i pokreće u situacijama kada je stanje na terenu bitno drugačije od stanja u katastarskim mapama i zemljišnim knjigama, a u cilju usklađivanja tog stanja.

7. Ukazao bih Vam na dva problema koja se odnose na (ne)sigurnost u prometu i već godinama se ne rješavaju, barem ne kako bi trebalo. Zbog nepreglednosti, koju uzrokuju parkirani automobili na nogostupu, izlazak iz ulice Vilete na glavnu prometnicu katkad je pravi ruski rulet (naročito ljeti). Činjenica je da je lani konačno postavljeno ogledalo koje, nažalost, dodatno povećava opasnost. Naime, ogledalo nije odgovarajuće, tj. umanjuje predmete tako da se nadolazeći automobili čine prilično daleko, a u stvari su jako blizu. Bolje je bilo bez njega. Druga opasnost je tek nešto manjeg značaja, a odnosi se na preširoku i prenisku limenu info-tablu koja zauzima cijeli nogostup i pješaci je moraju zaobilaziti zakoračajući pritom na glavnu prometnicu. Tabla se nalazi cca dvadesetak metara od problematičnog raskršća prema kružnom toku. Molim da se konačno nešto poduzme dok ne bude prekasno.

ODGOVOR: O ovom problemu , nedavno smo raspravljali sa Županijskom upravom za ceste tijekom rekonstrukcije raskrižja Zelenice s ciljem rješenja problema. Vjerujemo da ćemo, što se znakova i ogledala tiče, uskoro naći odgovarajuće rješenje. Teži problem je parkiranje.

Pitanje parkirališta, otvaramo svake godine prilikom definiranja broja novih parking mjesta. Prostor kojim raspolažemo daje određene mogućnosti, ali one nisu beskrajne. Ulazimo u izvedbu novih parkirališnih mjesta, obzirom da raste broj automobila po obiteljima, no isto tako moramo voditi računa da se time ne umanji kvaliteta i veličina zelenih površina, koje su također važne po kulturu života u gradu.

Istina je da se cijeli potez pješačke staze uz Vilete u pravcu Pule pretvorio u parkiralište. Projektom uređenja Rudarske ulice čija izrada je u tijeku dobit će se rješenje i za parkirališta uz tu ulicu i na lokaciji ispod Fine, budući da pretpostavljamo da veliki broj parkiranih automobila na pješačkoj stazi uz Vilete pripada onima koji idu u Poreznu upravu, Finu, Poštu ili Erste banku.

8. U Podlabinu oko markata i škole imamo dosta problema s jednosmjernim cestama i nepropisnim parkiranjem, a sve zbog naplate na Trgu pa Vas molim da pošaljete zadužene djelatnike iz Grada da ponovno provjere da li je uistinu potrebno toliko jednosmjernih ulica u tom dijelu (imamo ih 5). Primjerice moja ulica (Rudarska bi po pravilu trebala biti slijepa jer nema nastavka, ali je jednosmjerna i to u suprotnom smjeru prema Trgu).

ODGOVOR: Zahvaljujem na pitanju. O ovom pitanju raspravit će Savjet za sigurnost prometa Grada Labina kojeg čine kompetentne i stručne osobe i postupiti ćemo prema njihovim zaključcima.

9. Planirate li premjestiti poligon na neku primjereniju lokaciju?

ODGOVOR : Da. Premještanje poligona planirano je u sklopu Poslovnotrgovačke zone s tematskim parkom i većim parkirališnim površinama na sjevernom ulazu u Labin (prostor oko Mercatora).

10. Zašto se preko puta parkirališta Doma zdravlja ne napravi još jedno parkiralište kada je velika potreba za njim?

ODGOVOR: Preseljenjem poligona auto škole ovaj prostor će se vratiti svojoj izvornoj namjeni, a to je parkiralište. Time bi se dobilo dodatno parkiranje za potrebe Doma zdravlja. U neposrednoj blizini Doma zdravlja više nema prostora u vlasništvu Grada za dodatna parkirališta. Zadnjim zahvatom na uređenju parkirališta učinjeno je maksimalno što je bilo moguće a da se time ne naruši park oko Doma zdravlja. Preostaje prostor na sjevernom dijelu prema starim Katurama ali to je zemljište u privatnom vlasništvu. Uređenje tog prostora neposredno je vezano uz projekt Doma umirovljenika.

11. Kad će se konačno napraviti marčapija po celoj Kapelici, bar s jedne bonde?

ODGOVOR: Za nastavak izgradnje marčapije potrebno je provesti cjelokupnu pripremu od izrade posebne geodetske podloge, izrade projektne dokumentacije do rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Naime pješačka staza odmiče se od županijske ceste i izvodit će se u širini koja obuhvaća i biciklističku stazu te je za te potrebe potrebno otkupiti zemljište u privatnom vlasništvu.

12. Kada se konačno misli napravit onaj dio ceste od restorana Ferali do ulaza u Grad?

ODGOVOR: Hrvatske ceste koje upravljaju državnom cestom započet će u prvoj polovici ove godine sa radovima na navedenoj dionici. Grad Labin je na zahtjev Hrvatskih cesta , a u cilju da se ovi radovi realiziraju, u Proračunu za 2009. godinu osigurao 2.000.000,00 kn za sufinanciranje radova koji obuhvaćaju obnovu asfaltnog sloja i rekonstrukciju raskrižja Kature. Hrvatske ceste provest će postupak javne nabave za odabir izvoditelja i tada će se pristupiti izvođenju radova.

13. Ima li nade da će županijska cesta kroz Presiku konačno dočekat svoju Prvu rekonstrukciju?

ODGOVOR: Grad Labin je započeo uređenje cijelog prstena oko naselja Presika. Planiramo tako nastaviti dalje po utvrđenom planu ulaganja. Završena je rekonstrukcija ceste prema groblju, ove godine je planirana rekonstrukcija raskrižja kod groblja, a izrađena je projektna dokumentacija rekonstrukcije ceste prema Vlastelinima sa spojem na cestu za Sv. Marinu. Isto tako slijedi detaljan geodetski snimak dionice županijske ceste kroz Presiku kako bi sa Županijskom upravom za ceste mogli definirati moguće zahvati na njoj, a time i definirati financijsku konstrukciju.

14. Što će biti s građanima koji ne budu htjeli prodati Gradu zemlju za izgradnju ceste Katuri-Ripenda-Rabac?

ODGOVOR : Kad zagovaramo potrebu općeg dobra, uz sve segmente razvoja mislimo i na ceste i pripadajuću infrastrukturu. Ceste su potrebne svima nama, one su važan preduvjet općeg razvoja. Vjerujem da ćemo sa vlasnicima zemlje na tom području postići dogovor jer u slučaju da se ne postigne pokrenut će se postupak izvlaštenja sukladno odredbama Zakona.

15. Kada će se konačno popraviti cesta za Streljanu i izgraditi trotoar za pješake?
ODGOVOR: Rekonstrukcija ceste za Streljanu s pješačkom stazom obuhvaćena je Idejnim projektom koji je izrađen 2007. godine. Taj projekt je usuglašen s projektom obilaznice istok koja ide u pravcu Rapca. Po ishođenoj lokacijskoj dozvoli provest će se parcelacija i nakon toga pristupit će se otkupu zemljišta koje je jednim dijelom u privatnom vlasništvu. Inače nogostup je planiran s lijeve strane ceste gledano u pravcu Streljane.

16. Što planirate sa zemljištem na ulazu u grad kod Tonci i Vileta? Da li je to građevinsko ili poljoprivredno zemljište? Zašto je godinama napušteno i neodržavano?

ODGOVOR: Ovo zemljište nalazi se unutar građevinskog područja čija je namjena javna, zelena površina. Slažem se s vama da ga treba ugraditi u plan redovnog održavanja.

17. Kad će se početi s uređivanjem i sanacijom Pjacala?

ODGOVOR: Stalo nam je da se taj prostor čim prije uredi. Projekt se treba usuglasiti sa Konzervatorskim odjelom u Puli. Po usklađivanju pristupiti će se procesu uređenja.

18. Da li je u planu asfaltiranje ceste oko škole Ivo Lola Ribar i crkve do Tonci (oko nekadašnjeg bazena)?

ODGOVOR: Pretpostavljam da ovo pitanje obuhvaća uređenje Rudarske ulice i novu obilaznicu od kružnog raskrižja kod stadiona do Tonci. Rudarska ulica traži ne samo postavljanje novog asfaltnog sloja već rekonstrukciju cjelokupne infrastrukture. Stoga je u tijeku izrada projektne dokumentacije koja osim Rudarske ulice obuhvaća i ulicu M. Vlačića. Sastavni dio projektne dokumentacije je i troškovnik kao osnov za planiranje cijele investicije. Time ćemo dobiti podlogu da bi u narednim proračunskim godinama mogli planirati radove. Što se tiče obilaznice ona je obuhvaćena planom pripremnih radnji koje se moraju izvršiti da bi se neka investicija i izvela. Naime onaj posao koji je odrađen za obilaznicu istok gdje smo došli do otkupa zemljišta slijedi i za obilaznicu Staroga grada na cijeloj dionici od Gradskog stadiona do ceste za Sv. Marinu sa priključkom do parkirališta Gil. Priprema za ove nove prometnice ne može se provesti kroz samo jednu proračunsku godinu i važno nam je da svu potrebnu pripremu do ishođenja dozvole za izgradnju provodimo usporedno za
obje obilaznice.

19. Kada ce Breg Ivanovci (uz glavnu cestu) pa sve prema Salakovcima dobiti rasvjetu? Ljudi su platili sve potrebne komunalije koje je Grad tražio a gdje im je taj nogostup a za rasvjetu da ne pričam.

ODGOVOR: Ispričavam se na kašnjenju odgovornih službi. Postavljanje javne rasvjete na ovoj dionici započet će tijekom ove tekuće godine.

20. Koliko još parkirališta mislite staviti na naplatu te koliko Grad naplaćuje zemljište dato na korištenje HP Rabac za koje se vaš stranački kolega u Saboru “bori”da se počne naplaćivati? Koliko se godišnje naplati od parkinga i kako se taj novac troši, odnosno kolike su plaće u gradskom poduzeću Labin 2000?

ODGOVOR: Kao i svaka zajednica koja drži do organiziranja, uvažavanja i poštovanja pravila zajedničkog života tako i mi vodimo računa o regulaciji prometa u svim ključnim dijelovima grada. Upravo zato je i uvedena naplata parkirališta u Starom gradu, na tržnici, na rivi u Rapcu te na Girandelli. Regulacijom parkirališta i naplatom postigli smo reda u prometovanju vozila, prije svega u ljetnim mjesecima kada je broj posjetitelja u našem gradu izrazito visok.

Parkiranje i regulacija prometa još uvijek nisu do kraja riješeni i zbog toga je naručena parkirališna studija koja će ukazati na potencijalna rješenja. Godišnje se od parkirališta u Labinu 2000 naplati 500.000 kn, od čega se dio ulaže za provedbu raznih projekata, a dio na plaće zaposlenih. Prosječno isplaćena neto plaća za 2008. iznosi 3.701,28 HRK, odnosno brutoplaća iznosi 5.385,60 HRK. Novom vizijom razvoja gradskog poduzeća Labin 2000 , radni će se zadaci razvijati na način koji će sustavno podizati kvalitetu života u Labinu.

21. Tulio hoj đir z vituro prema Salakovcima z ove bondi Labina uz ona lepi zid a ne preko Kapelice pa ćeš videt ca mene muči. Kako vidin ude gore ljudi imajo puno pitanja zote pa ne bin ute bit va tvoje kože. Daj si kuraja i provoj nas kundetat pa ćemo te imet još više radi. Ja vajka zote glasan pa se potrudi da i dalje bude tako. Ku mi ne reguloš cesto kupi mi neki đip pa te za cesto nećun više pitat.

ODGOVOR: Vjernom glasaču iz Salakovci, cesta Labin – Salakovci je u nadležnosti Županijske uprave za ceste kao i sve druge lokalne i županijske ceste na području Istarske županije. To ponavljam jer bih volio razviti razumijevanje oko toga da je sustav financiranja održavanja i izgradnje prometnica vezan uz nadležnosti upravljanja pojedinim kategorijama cesta. Tako su gradovi i općine nadležni za održavanje i izgradnju samo nerazvrstanih cesta i priliv sredstava u Proračune je uspostavljen samo za tu namjenu. Grad gdje god može, jer nažalost drugog načina nema, sufinancira radove na državnim, županijskim i lokalnim cestama, ali nismo u mogućnosti preuzeti ukupno financiranje. Stoga ćemo i dalje u suradnji sa Županijskom upravom za ceste činiti sve što je u našoj moći da i ova cesta dobije novi asfaltni sloj.
Što se đipa tiče kažu da će na njih kao u nekim drugim europskim zemljama uvesti dodatna davanja zbog velike potrošnje goriva pa je bolje malo pričekati. Možda ipak prije bude cesta.
A za poćekolat s vami, da vidin ca vas muči, vajka ćun noć vremena.

22. Kada ce proraditi semafori kod festivala?

ODGOVOR: Rekonstrukcijom raskrižja Zelenice i raskrižja kod stadiona u kružni tok i klasično raskrižje sa semaforima kod zgrade Socijalnog omogućavaju dobar i siguran protok prometa Ulicom Zelenice. U slučaju potrebe povećanja sigurnosti na tom raskrižju semafori će se aktivirati. Protočnost će biti još bolja nakon što se ove godine rekonstruira raskrižje Aldo Negri.

23. Kada će ulica Katuri imati prohodne i asfaltirane ceste? Kada će rasvjeta biti postavljena na ulaze u ulicu Katuri? Kada će sa strane ulice Katuri prema školi Kature biti obilježen pješački prijelaz, tako da djeca iz ulice Katuri mogu nesmetano prijeći u bivše naselje Kature?

ODGOVOR : Uvažavam i dijelim vašu brigu za sigurnost djece pješaka. Asfaltiranje bijele ceste na starim Katurama te postavljanje javne rasvjete od raskrižja do spoja na Ulicu Sv. Mikula izvršit će se tijekom ove godine, a obnova signalizacije kao i dodatni pješački prijelazi izvršit će tijekom mjeseca svibnja.

24. Kada će se pošnet obnavljat cesta škola na Vineže - Marciljani i kede so nestali beci ki so bili predviđeni za sanacio te cesti od pred 3-4 leta?

ODGOVOR: Potrebna dokumentacija je spremna i za tu su namjenu utrošena sredstva (geodetski snimak sa utvrđivanjem stanja u odnosu na dvojni katastar, idejni i glavni projekt, ishođenje lokacijske dozvole). Slijedi otkup zemljišta, koji je u planu ove godine, jer je zemljište u cijelosti u privatnom vlasništvu (veliki dio zadire i u okućnice postojećim objektima uz rušenje ogradnih zidova) i tada će se moći pristupiti radovima.

Zakonske odredbe uvjetuju protokol izrade dokumentacije i taj nevidljivi dio realizacije, onome tko čeka na cestu usporava cijeli proces, i ja to u cijelosti razumijem.

25. Hoće li se i kada popraviti autobusne stanice na Kapelici koje su već godinama potpuno uništene i predstavljaju opasnost za brojne učenike koji tamo svakodnevno čekaju školski autobus?

ODGOVOR: Uvažavajući potrebe naših građana, a posebno učenika, tijekom 2008. nabavljene su četiri nove autobusne čekaonice za koje je izdvojen iznos od 120.000,00 kn. Čekaonice su postavljene na lokacijama kod poligona, kod Fine, na gradskom groblju i u ulici Matije Vlačića, te su uređeni i pripadajući platoi. I ove će se godine nastaviti ulagati u komunalnu infrastrukturu, te planiramo nabavu novih autobusnih čekaonica.

26. Kada će stanovnici Kapelice dobit odgovor na primjedbe i peticiju koju je potpisalo dvjestotinjak stanovnika?

ODGOVOR : U svim segmentima razvoja osnovano, pozivamo na učešće od strane zainteresiranih i motiviranih građana. Primjedbe kao i peticija, ozbiljno su proučene od strane stručnog izrađivača i upravnog odjela i 27. veljače 2009. godine, planira se u dogovoru s Mjesnim odborom održati sastanak i argumentirano otvoriti dijalog sa svim zainteresiranim mještanima Kapelice.

27. Kad će Kapelica, Presika i druga naselja dobiti kanalizaciju?

ODGOVOR: Za naselje Kapelica i Presika unutar obuhvata urbanističkih planova izrađen je Idejni projekt kanalizacije, a za prvi fazu koja obuhvaća sjeverni dio naselja Kapelica i sjeverni dio naselja Presika u tijeku je razrada glavnog projekta s izradom geodetskih podloga za rješavanje imovinsko pravnih-odnosa. Završetkom ovih pripremnih radnji stvorit će se uvjeti za definiranje financijske konstrukcije za izgradnju, a time i određivanje početka izgradnje.

28. Kad namjeravate obnoviti pročistač i isti izgraditi u Rapcu? Nije li licemjerno reklamirati naš turizam dok nam se fekalije odvode u more?

ODGOVOR: Godinama pokušavamo dati najbolje od sebe po rješenju tog pitanja koje, nažalost, predstavlja problem brojnim gradovima naše obale. Izgradnja pročistača u Rapcu s rekonstrukcijom cjelokupne kolektorske mreže vrlo je skup projekt. Poduzeli smo sve da bi navedeni projekt bio prihvaćen uz takve projekte na Jadranu koji bi se financirali sredstvima Svjetske banke, a nositelj cjelokupnog projekta su Hrvatske vode. Izrađeno je idejno rješenje, proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš i izrađena je sociološka studija. Vjerujem da ćemo uspjeti.

29. Postoji li mogućnost i želja u vrhu vlasti da Labin bude i dalje samostalan u vodoopskrbi (mislim da Puležani, Porečani i Umageži nami ne bi dali da imaju vodu ot Kožljaka)?

ODGOVOR: Objedinjavanje vodoopskrbnog sustava ne znači gubitak autonomije labinskog Vodovoda. Prirodni potencijal Labina da ima i čuva zdravu vodu, ispunjava nas zadovoljstvom i voljom da budemo solidarni do onih koji nemaju takav bogat prirodni potencijal. No, osnovni cilj projekta objedinjavanja vodovoda je stvaranje preduvjeta da zajedničkim nastupom prema bankama, a napose prema fondovima Europske unije imamo visoku dozu ozbiljnosti, kredibiliteta, kao i visoku razinu boniteta, te se tako postavimo kao ravnopravan partner.

Samo tako, zajedno nastupajući prema centrima financijske moći, imamo mogućnost ostati autonomni, zadržati upravljanje našim vodovodima te povećati kvalitetu i sigurnost opskrbe uz nižu cijenu za krajnje potrošače.

30. Što je planirate poduzeti s vodovodom “Kosi”?

ODGOVOR: TD Vodovod Labin d.o.o. Labin pokrenuo je potrebne postupke za izradu i ishođenje potrebnih akata temeljem kojih će predmetni priključak dobiti status vodovodnog ogranka kao dio vodovodne mreže tog područja naselja Ripenda Kosi, čime će se omogućiti daljnji razvoj ovoga kraja.

STAMBENE ZGRADE, FASADE, ZEMLJIŠTA

31. Zanima me koliko će biti cijena po kvadratu novoizgrađenih stanova na Katurama? Hoće li se prednost za kupnju dati zaista samo mladim i visokoobrazovanim ili onima koji još nemaju vlastitog stana. Kad se očekuje natječaj?

ODGOVOR: Sa neskrivenim ponosom želim istaknuti da je stanogradnja Kature projekt koji će biti realiziran na način koji se prvi puta primjenjuje u Hrvatskoj. Prema kalkulacijama iz Labina 2000, cijena kvadrata stana svakako će biti niža od postojećih tržišnih cijena, prodavati će se po najmanjoj mogućoj cijeni. Cilj nam je da pružimo mladim obiteljima šansu da lakše dođu do stana i tako ostanu u našem gradu.

Gradsko poduzeće, Labin 2000 predstavlja koordinatora projekta koji će objediniti sa jedne strane potrebe građana, s druge strane koordinirati rad izvođača radova, te s treće strane priskrbiti novac za izgradnju od partner banke po najpovoljnijim uvjetima.

32. Po kojem Zakonu Labin stan d.o.o. može prijetiti građanima koji svoju “pričuvu” štede na svojim za to otvorenim računima umjesto na računu Labin stana?

ODGOVOR: U trenutku kada su stanari ugovorom, za koji su trebali dobiti suglasnost većine stanara, predali zgradu na upravljanje, Labin stan preuzeo je obvezu redovite naplate pričuve i zbog toga dužan je u ime svih stanara opomenuti neredovite platiše, a sve u cilju zaštite interesa onih stanara koji redovito plaćaju pričuvu.

33. Pomognite ljudima da se naprave fasade na zgradama a ne da ljudi moraju dizati kredite i za zgrade. Labin ima jako malo novih zgrada a sada izgleda kao cirkus. Rate kredita za to iznose i do 400 kuna mjesečno u 10 godina.

ODGOVOR:. Grad se uključio u obnovu fasada na način da je osigurao povoljne kredite kod banaka i svakoj zgradi koja obnovi fasadu dodatno se obvezao urediti i okoliš. Razmatraju se i dodatni modeli kreditiranja, npr. trenutno se razmatra model sufinanciranja uređenja fasada od strane potencijalnih oglašivača. Stanovi u zgradama su većinom u privatnom vlasništvu i situacija , da bi Grad Labin direktno ulagao sredstva iz Proračuna u obnovu fasada kuća, nije moguća.

34. Zanima me sto je s onom “fantomskom” zgradom u Starom gradu koja zaklanja vidik na Rabac, čija je i zašto zjapi prazna već dugo vremena?

ODGOVOR :Zgrada je u privatnom vlasništvu. Kada i na koji način će vlasnici započeti korištenje poslovnih prostora i stanova u toj zgradi ovisi o njima. Grad je izvršio svoju obvezu uređenja okoliša i pristupa zgradi.

35. Kakav je status one lijepe kuće iznad kina. Na cesti za Stari grad zgrade su u vrlo lošem stanju. Što Grad može poduzeti u vezi s tim?

ODGOVOR: Zgrada bivšeg katastra je u privatnom vlasništvu. Zgrada bivše apoteke sigurno je u najlošijem stanju. Unatoč činjenici da Grad nema pravo raspolaganja tom zgradom (povrata imovine), radimo na pripremi projekta rekonstrukcije kojim bi se definirala nova namjena.

36. Kakav je status Lože na Trgu u Starom gradu? Tko je vlasnik zgrade iznad Lože? Zar ne bi tamo mogli biti stanovi?

ODGOVOR: Loža je zaštićeni spomenik kulture i u vlasništvu je Grada Labina, dok je građevina uz gradsku Ložu u privatnom vlasništvu.

37. Gospodine gradonačelniče zašto se neki stanovi koji su u vlasništvu Grada Labina zjape prazni i koriste se za tulume? Neki žive u svojim obiteljskim kućama, Grad im je dodijelio stan, a oni ljeti iznamljuju turistima. Zašto te stanove ne biste dali građanima kojima su potrebni, koji plaćaju veliku cijenu podstanarstva?

ODGOVOR: Nemamo takvih saznanja, pa Vas molimo da nam kao savjesni građani u tome pomognete. U najmanju ruku je nemoralno da netko kao „socijalni slučaj „ dobije na korištenje gradski stan, a da ga kasnije ne koristi ili pak uzurpira, dok ima građana koji čekaju da na takav način riješe svoj krov nad glavom. Biti ću Vam zahvalan ako nam možete ukazati na takve loše primjere.

38. Što poduzimate da zemlja na kojoj se nalaze rabački hoteli ne prijeđe u vlasništvo drugome, jer nije prodana zemlja s cijelim okolišem, nego samo hoteli?

ODGOVOR: Još se od devedesetih zalažemo za rješenje te teme. Grad Labin je početkom devedesetih zatražio uknjižbu vlasništva nad tim zemljištem. Međutim, nakon što se Grad Labin uknjižio kao vlasnik, hotelsko poduzeće Rabac pokrenulo je žalbeni postupak na tu uknjižbu. U tom postupku koji je prošao i drugostupanjsko rješavanje putem Županijskog suda u Puli poništena je uknjižba Grada Labina i vraćeno je sve na početno stanje - društveno vlasništvo sa pravom korištenja HP Rabac.

Grad će se i dalje zalagati svim raspoloživim sredstvima da predmetno zemljište bude uknjiženo na Grad, a aktivno pratimo i što se događa s prijedlogom Zakona o turističkom zemljištu, kojim bi se najvećim dijelom riješio problem, koji nije samo specifičnost Rapca i Labina, već većine turističkih središta na obali.

SOCIJALNI PROGRAMI

39. Što Grad čini u sferi socijale, kakav je vaš stav prema umirovljenicima (koji danas najteže žive) i kako im želite ili možete pomoći?

ODGOVOR: Grad Labin iskazuje visoku humanost prema socijalno ranjivim skupinama. Razvili smo mrežu mjera koje trebaju osigurati mjere protiv materijalnog, zdravstvenog, socijalnog, moralnog, kulturnog i duhovnog siromašenja naših umirovljenika. Možda se o tome u široj javnosti malo zna, jer smo više skloni raditi nego o tome govoriti, ali kroz Socijalni program osigurana su sredstva za pomoć umirovljenicima s nižim primanjima.
- Subvencioniraju se troškovi stanovanja (subvencija električne energije, odvoza smeća, vode, otpadnih voda, najamnine, komunalne naknade i ostale troškove stanovanja),
- Dodjeljuju se dotacije za nabavku ogrijeva,
- Za materijalno ugrožene isplaćuju se novčane pomoći od 100,00 kuna mjesečno, organizira se pomoć i njega u kući,
- Poklon bonovi u obliku financijske pomoći umirovljenicima s mirovinom do 2000,00 kuna , a povodom uskršnjih i božićnih/novogodišnjih blagdana.
- Subvencioniraju se troškovi lokalnog prijevoza na relaciji Labin-Rabac, Labin-Raša i Labin-lokalno, za sve osobe starije od 60 godina,
- Osigurava se i prijevoz osoba korisnika Dnevnog boravka na Marcilnici koji djeluje u okviru Doma za starije i nemoćne Raša.

U organizaciji Grada djeluje i pet klubova umirovljenika. U cilju prevencije kardiovaskularnih i malignih bolesti za starije osobe, Grad financira redovno provođenje kontrole tlaka i šećera, besplatne mamografske preglede kao i ultrazvuk prostate. Za aktivne dane umirovljenika, organiziraju se besplatni tečajevi iz informatike, a za žene rekreativna gimnastika.

40. Imate li podatak od socijalnog rada/službe koliko ljudi živi na našem području kojima bi bila potrebna tzv. “javna kuhinja” te trebaju li i takvi ljudi nečiju pomoć i pažnju?

ODGOVOR : Centar za socijalnu skrb i Grad Labin slažu se sa konstatacijom da u Gradu Labinu nije potrebno otvaranje „javne kuhinje“. Društvene mreže solidarnosti kao i snažne obiteljske veze obilježavaju Labin, nismo se još toliko otuđili. Određene osobe koje su u stanju socijalne potrebe, kao i osobe koje se u određenim periodima nalaze u potrebi za osiguranjem dnevnog obroka, rješavaju se osiguravanjem ručka u dnevnom centru Marcilnica ili dostavom na njihovu kućnu adresu. Trenutno se na taj način zbrinjavaju četiri osobe.

Grad Labin pomaže i brine o određenom broju osoba i obitelji osiguravanjem potrebnih namirnica. Socijalni program Grada Labina najvećim dijelom namijenjen je upravo sugrađanima koji su u stanju povećane socijalne potrebe.

41. Da li će se graditi starački dom u Labinu?

ODGOVOR : Da, no izgradnji staračkog doma prethodi duga priprema koja između ostalog obuhvaća:
- Izradu potrebne projektne dokumentacije temeljem provedenog urbanističkoarhitektonskog natječaja,
- Izrada investicijske studije koja će obraditi cjelokupni projekt od troškova izgradnje do troškova rada i održavanja objekta,
- Otkup zemljišta budući da se cijela parcela predviđena za tu namjenu nalazi u privatnom vlasništvu.
Trenutno smo u fazi objave natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za Dom umirovljenika Labin.

42. Što poduzimate po pitanju žena, koje su primorane otići od svoje kuće na rad u Italiji, a nemaju plaćeno mirovinsko osiguranje?

ODGOVOR: Pokretanjem gospodarske aktivnosti otvaraju se nova radna mjesta, čime se omogućuje povratak onih koji su na radu u inozemstvu. Suosjećam sa svima onima koji nakon zaslužene mirovine moraju otići od svoje kuće kako bi ostvarili dodatne prihode. Žalosno je što Vlada Republike Hrvatske nije osigurala kvalitetan model obračuna mirovine.

DJECA, MLADI, DRUŠTVENI ŽIVOT, KULTURA

43. Što je grad učinio za naše najmlađe stanovnike, djecu? Kako vi vidite njihovu budućnost u našem gradu?

ODGOVOR: U prosperitetni, suvremeni razvijeni Labin vodi nas etika razvoja utemeljena na kvaliteti obrazovanja, vrhunskom znanju, odgoju kreativnih i odgovornih mladih ljudi i djece. Tom smo zadatku prionuli vrlo ozbiljno za sve dobne skupine počevši od najmlađih. Od 2008. godine Grad Labin osigurava Pomoć za opremu za novorođenčad - 1.000 kuna za prvo dijete, 1.500 kuna za drugo i 2.000 kuna za treće dijete. Za dojenčad iz socijalno ugrožene obitelji subvencioniramo hranu za bebe. Prati se potreba roditelja za upis djece u jaslice i vrtić i otvaranjem novih odgojnih grupa osiguravaju se uvjeti za prihvat sve djece. Grad Labin želi roditeljima olakšati i financijski, tako da je puna ekonomska cijena vrtića 1671,56 kuna, u kojoj roditelji participiraju sa 550 kuna, ostatak pokriva Grad.

Da roditelji budu sigurni i po pitanju smještaja školaraca, za djecu osnovnoškolskog uzrasta u O.Š. Matije Vlačića i „Ivo Lola Ribar“, Grad Labin je osigurao po tri razreda produženog boravka, u kojem su učenici sigurni od 12:00 –16:00 sati. Plaće za šest učitelja osigurava Grad (obuhvat 150 djece od 1. do 4. razreda). Za djecu iz socijalno ugroženih obitelji i onih s troje i više djece, osigurava se besplatna marenda, besplatan ručak u produženom boravku i nabavka školskog pribora.

Kroz Radionice Zdravog grada nudi se veliki broj besplatnih , kreativnih radionica za provođenje slobodnog vremena djece i mladeži (oko 500 djece i mladih godišnje uključeno u projekt). Za određene učenike, kojima treba pomoć, organizirana je pomoć u učenju i terapeutske radionice. Na području Grada Labina djeluje 30 sportskih klubova čiji članovi su najvećim dijelom mladi.

U okviru Labin zdravog grada djeluju i savjetovališta za adolescente i njihove roditelje, za reproduktivno zdravlje i za probleme ovisnosti te radionice za uspješno roditeljstvo i kvalitetna škola – obuka za učitelje i odgajatelje. Na programima za mlade , gradska uprava surađuje sa Gradskim vijećem mladih a osnovan je i Savjet za mlade – savjetodavno tijelo Gradskog vijeća. Za mlade provodi se i program Obuka za poduzetništvo, te usmjeravanje u odabiru zanimanja i studija – projekt Homer.

Kvaliteta ulaganja u djecu i mlade Labina ne mjeri se samo time što i koliko Grad ulaže u programe nego ukupnom organizacijom. Od skrbi za novorođenčad pa do izgradnje stanova za mlade obitelji, stipendiranje studenata i stvaranjem banke podataka mladih intelektualaca koje želimo uza nas, u Labinu.

44. Kada ćete izgraditi dječje igralište na Kapelici?

ODGOVOR: Zemljište unutar građevinskog područja naselja Kapelica je u privatnom vlasništvu. Urbanističkim planom odrediti će se između ostalog i zelene parkovne površine unutar kojih će se moći uređivati i dječja igrališta. Grad će kao i za druge javne i infrastrukturne građevine morati prethodno otkupiti te površine i nakon toga planirati uređenje dječjih igrališta.

45. Je li istina da se u Presici planira graditi dječji vrtić?

ODGOVOR : Urbanističkim planom uređenja Labina i Presike u Presici je planirana izgradnja manjeg dječjeg vrtića. Njegova izgradnja ovisit će o potrebama i eventualnoj zainteresiranosti privatnih investitora za takvo ulaganje budući da Grad u cijelosti financira Dječji vrtić Pjerine Verbanac u Labinu i sufinancira privatni Dječji vrtić Gloria na području „Streljane“ u Labinu. Za izgradnju vrtića u Presici iskazao je interes jedan privatni investitor, ali nakon analize lokacije i nemogućnosti da na istoj izgradi objekt za minimalno 100 djece, nije potvrdio svoj daljnji interes za realizaciju samog projekta.

46. Kada će se na Marcilnici napravit igralište za djecu?

ODGOVOR: Prijedlog mještana Marcilnice je da se dječje igralište postavi na prostoru do stambenih građevina prema raskrižju Kožlje. Budući da na tom zemljištu postoje nerazriješeni imovinsko-pravni odnosi dogovoreno je sa vlasnicima da se zajednički dogovori način rješavanja ovog dugogodišnjeg problema. O tome ovisi i izgradnja nastavka pješačke staze prema Marcilnici.

47. Je li moguće urediti dvorište Dječjeg vrtića na Katurama tako da izgleda pristojno (redovito kositi travu i odstranjivati bodljikavi korov, obojiti ogradu, dotrajale i pokvarene igračke zamijeniti novima, imati nadzor nad uljezima da ne oštećuju vanjski inventar i da ne puše i ostavljaju čikove unutar dvorišta…)?

ODGOVOR: Grad je osigurao potrebna sredstva za zamjenu ograde oko dječjeg vrtića i trenutno je u tijeku postupak javne nabave za odabir izvoditelja. Obaveza je onih koji upravljaju nekom ustanovom da vode brigu o uređenju svog okoliša odnosno pripadajuće okućnice. Grad će djelatnicima vrtića koji su odgovorni za održavanje pružiti svu potrebnu pomoć da se okoliš nakon zamjene ograde primjereno uredi. Grad je kroz proteklo razdoblje uložio znatna sredstva u poboljšanje standarda školskih i predškolskih ustanova. Tako je do sada na
zgradi Dječjeg vrtića saniran krov, vanjska stolarija, izveden je novi sustav centralnog grijanja, a ove godine se planiraju ulaganja u uređenje kuhinje.

48. Imate li kakav registar studenata, tko gdje i što studira, te imate li povratne informacije od lokalnih firmi koja im usmjerenja trebaju u skorijoj budućnosti, što bi trebao biti i jedan od uvjeta za dobivanje stipendija? Kada ćete omogućiti svim studentima da primaju stipendije, a ne da gurate pojedine jer imaju upisane fakseve koji se sada više traže? A ti vam se ljudi nikada neće vratiti u Labin!

ODGOVOR: Da, postoji registar studenata stipendista Grada Labina, a stipendije se dodjeljuju prema važećem Pravilniku. Prošlogodišnje izmjene Pravilnika o stipendiranju izvršene su namjenski upravo u skladu sa potrebama lokalnog gospodarstva i javnog sektora. To će se učiniti i ove godine. Naša je želja da se što veći broj studenata nakon završenog fakulteta vrati u Labin, no isto tako nas raduju uspjesi naših studenata i van Grada Labina.

49. Mislite li da je pametnije studentima davati stipendije na vaš način bez povrata ili im dati novac na posudbu bez velikih kamata, ali onda na iznos od 2.000-5.000 kuna mjesečno, tko se na koliko odluči?

ODGOVOR: Grad Labin u ovom trenutku stipendira 140 studenta i 22 učenika.Studentska stipendija iznosi 750,00 kn a učenička 550,00 kn mjesečno. Svjesni smo da to nije dovoljno, ali isto tako znamo da je to vrlo dragocjena pomoć bez koje mnogi, nažalost, ne bi mogli studirati. Vaš je prijedlog zanimljiv i o njemu razmišljamo na način da se po potrebama kreditira studente s većim iznosom putem gradske partner banke, a da Grad preuzme sufinanciranje kamata. Taj model koristimo kod kreditiranja poduzetnika. Dosadašnja iskustva pokazuju da je odaziv mladih za stipendiju vrlo veliki te vjerujemo da će i za ovakav oblik poticanja i podržavanja mladih za daljnje obrazovanje imati pozitivan odjek.

50. Što konkretno činite da mladi ljudi s fakultetom, koji žele ostati u Labinu, ovdje dobiju posao i stan?

ODGOVOR: Jedna od novina u cilju vraćanja mladih visokoobrazovanih ljudi u naš Grad je uvođenje bodovanja za deficitarna zanimanja u ostvarivanju gradskih stipendija što je usklađeno sa potrebama u gospodarstvu i javnom sektoru. Ove godine započinje se s ulaganjem u Poduzetničku zonu Vinež II koja će pružiti nove mogućnosti za zapošljavanje mladih visokoobrazovanih ljudi. Naravno, tu je i projekt stambene zgrade za mlade obitelji koja će u jednoj mjeri pomoći mladim, obrazovanim i stručnim ljudima u odluci da se po završetku svog školovanja vrate u svoj rodni grad.

51. U vezi vrlo tihog i tužnog noćnog života u Rapcu, zar ne možete utjecati na to da se konačno vrati dobro raspoloženje i mogućnost za dobar provod i zabavu ljeti (i zimi)?

ODGOVOR: Nastojimo da kulturni život u Labinu bude aktivan i mislim da nismo po tom pitanju pasivni. Grad i TZ Grada Labina prema godišnjem planu događanja organiziraju i osmišljavaju kulturne i sportske manifestacije, a ujedno i podržavaju svaku privatnu inicijativu i sugestiju (npr. Rabac Summer Festival, Susret klapa, United festival i sl.) u cilju zadovoljavanja potreba mladih za zabavom. Inicijativa za osmišljavanje zabave i dodatnih sadržaja za mlade u objektima privatnih tvrtki u Rapcu kao što su disco klub St.Andrea, disco klub Apollo, kompleks Luna Rabac, noćni klub Girandella i drugi, prepuštena je vlasnicima objekata, što bi prvenstveno trebao biti njihov interes, a da se Grad tu javlja tek kao partner i suorganizator.

Pozivam sve mlade ljude sa dobrim idejama neka se jave sa svojim prijedlozima. Sama realizacija ovisit će o zainteresiranosti privatnog sektora, a Grad je uvijek spreman kao partner sudjelovati u realizaciji projekta. Osim toga, krajem 2007. godine izabrano je idejno rješenje Gradske knjižnice i Multimedijalnog kulturnog centra na lokaciji bivšeg rudarskog kompleksa „Pjacal” u Labinu u kojem će se zadovoljiti interesi svih generacija stoga će ovaj projekt mladima doprinijeti u vidu zabave i korištenja slobodnog vremena.
Također je početkom 2008. godine osnovan Savjet mladih Grada Labina koji djeluje kao savjetodavno tijelo Gradskog vijeća Grada Labina koji razmatra pitanja koja su od interesa za mlade.

52. Zašto mladi u Labinu nemaju svoje prostorije (klub) za okupljanje kao što naši vršnjaci imaju u Plominu i Potpićnu?

ODGOVOR: Mladi za svaki vid aktivnosti ( sport, kultura, dramska grupa, balet, gradska knjižnica i dr.) imaju osigurane prostore. Mogućnost okupljanja postoji u školskom klubu mladih koji djeluje pri učeničkom domu Srednje škole „Mate Blažine“. U klubu se odvija niz aktivnosti, a mladi se mogu uključiti sa dodatnim programima. Međutim, uvijek ima prostora za još, stoga je Grad pokrenuo realizaciju projekta Multimedijalnog centra na Pjacalu.

53. Kada ce biti izgrađen multimedijalni centar?

ODGOVOR: Projektom uređenja gradske knjižnice započeta je sanacija i rekonstrukcija dijela rudarskog kompleksa na Pijacalu koji obuhvaća „direkciju“ i „ kupatilo“. Prvom fazom obuhvaćeno je uređenje gradske knjižnice, a paralelno se izrađuje projekt uređenja multimedijalnog centra u prostoru bivšeg „kupatila“. Isto tako izrađuje se projektna dokumentacija uređenja vanjskih površina Pijacala i svi ti projekti se kao cjelina usklađuju s uvjetima Konzervatorskog odjela u Puli budući da je ovaj kompleks zaštićen kao kulturno dobro. Što se tiče multimedijalnog centra za istog je u drugoj fazi obuhvaćena sanacija i rekonstrukcija konstruktivnog dijela građevine. Proračunom Grada Labina za 2009. i projekcijom za 2010. godinu planirana su sredstva u iznosu od 13.500.000,00 kn za knjižnicu i multimedijalni centar (radovi do nivoa dovršenosti roh.bau) te sredstva u iznosu od 2.700.000,00 kn za vanjske površine Pijacala. Vjerujemo da ćemo kroz realizaciju ovih projekata dobiti vrijedne prostore u kojima će se moći održavati kulturne manifestacije tijekom cijele godine.

54. Hoćete li prihvatiti ponudu Motovun filma da se festival održava i u Labinu?

ODGOVOR: Da, u tijeku su dogovori oko potpisivanja ugovora. Sve su to aktivnosti optimističan dokaz, da Labin ima snagu, da je Labin relevantan subjekt i po pitanju kulture.

55. Festival neverbalnog kazališta u Savicčnti prvotno je bio ponuđen Labinu. Zbog čega se smatralo da to nije dovoljno dobar projekt za Labin?

ODGOVOR: Prema mojim saznanjima, ovaj projekt nikada nije službeno ponuđen Labinu.

56. Tko je krivac za prošloljetnu sramotu oko slučaja “koncert” te koliko je time Grad Labin oštećen? Nije li se tim novcem moglo, na primjer, sanirati Dječji vrtić ili nešto drugo?

ODGOVOR: U dobroj namjeri da organizaciju velikih manifestacija Grad povjeri našim sugrađanima koji su za to registrirani, potpisan je ugovor između Grada i organizatora United festivala, prema kojem je Grad trebao sudjelovati s 50% iznosa u organizaciji koncerta Maksima Mrvice i Vlatka Stefanovskog i Tadića. Ugovor je potpisan s tvrtkom „Termoco“ d.o.o.iz Labina, u čije je ime, prema dostavljenoj dokumentaciji, Patrik Čekada bio ovlašten za sklapanje ugovora. U skladu s odredbama Ugovora, Grad je na račun firme „Termoco“ uplatio 50% iznosa za koncert Stefanovskog i Tadića za kojeg se ispostavilo par dana prije koncerta da nije ni ugovoren. 50% iznosa uplaćeno je i za koncert Maksima Mrvice istoj firmi i taj je novac uredno uplaćen menadžeru Maksima Mrvice u London. Kada smo, dva dana prije koncerta, kontaktirali menadžera Maksima Mrvice, shvatili smo da Patrik Čekada nije uplatio svoju polovicu iznosa i da nas je i u tom pogledu prevario. Grad je koncert platio u cijelosti i on je ipak održan, a iznos od 22.000 kn stopiran je u agenciji „Veritas“ koja je prodavala ulaznice za koncert. Taj je novac cesijom između firme “Termoco“, Grada i „Veritas“ uplaćen u proračun. Sredstva su isplaćena iz programa Labin art republike. Grad je čitav slučaj predao odvjetniku sa zahtjevom da se protiv počinitelja podnese kaznena prijava.

SPORT

57. Kakva je politika Grada Labina u pogledu sportske infrastrukture, dakle da li će se i kada graditi sportski centar, a naročito nova dvorana?

ODGOVOR : Politika glede razvoja sporta u Labinu je proaktivna i ambiciozna,  ozbiljno se vrši priprema i traži odgovarajuća financijska konstrukcija. 2007. usvojen je UPU te ucrtana nova sportsko-rekreacijska zona unutar koje se predviđa izgradnja svih sportskih sadržaja za područje Grada Labina počevši od novog nogometnog stadiona, sportske dvorane, teniskih igrališta … Da bi se moglo pristupiti izgradnji potrebno je prethodno kroz urbanističko-arhitektonski natječaj izabrati najbolje rješenje koje će biti podloga za izradu potrebne projektne dokumentacije. Tijekom 2008. Godine završena je izrada Programa za raspis navedenog natječaja. Program je usuglašen sa Savezom sportova Grada Labina. Slijedeći korak je provedba natječaja i izrada potrebne projektne dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa budući da je više od 50% površine nove sportsko-rekreacijske zone u privatnom vlasništvu. Tek nakon toga moguće je ishoditi odgovarajuća odobrenja za izgradnju i definiranje financijskog plana za realizaciju jednog ovakvog zahtjevnog i skupog projekta kojim bi se dugoročno riješio problem svih sportskih klubova. S obzirom na postojeće stanje sportske infrastrukture svjestan sam da unutar dvije godine moramo reagirati barem na nekoliko prioritetnih pitanja. Sportska dvorana i pomoćno nogometno igralište su dva najveća prioriteta. Izgradnja pomoćnog uz postojeće nogometno igralište na Vinežu, uz male zahvate Gradski stadion bi se mogao dovesti na nivo drugoligaških uvjeta a tako bi se riješio i problem atletičara. Bude li Ministarstvo prosvjete kooperativno, držim najracionalnijim postojeću dvoranu temeljito obnoviti sa mogućnošću proširenja što bi zadovoljilo potrebe loptačkih sportova. Borilački sportovi bi tada mogli u većem obimu koristiti dvije školske. Boćanje bi do izgradnje SC „Kršini“, riješili u suradnji s tvrtkom Maslinica. Ovim zahvatima u kratkom roku stvorili bi se odlični uvjeti za rad gotovo svih klubova.

57. Gospodine Demetlika, vi kao čelni čovjek RU Mladi Rudar mogli bi malo više informirati labinsku javnost o projektima te udruge, hoće li biti uvjeta za povratak labinskog rukometa na veliku scenu (Prvu ligu) kupnjom starih i istrošenih veterana ili će se dati prilika nekim domaćim dečkima koji su ponikli u Mladom Rudaru a isto tako i nekim bivšim igračima koji bi mogli dati doprinos igri Mladog rudara?
58. Koliko ste uzeli sponzorskog novca za labinski rukomet od Rockwoola?
59. Da li je istina da ste nudili jednom igraču iz Metovića plaću od 4.000 kuna da igra za Mladi Rudar?

Labinski rukomet i rukometaši, i veterani i juniori naše su vrijednosti, razlog da budemo ponosni. Iz tog sam se razloga i prihvatio funkcije predsjednika Mladog rudara. Klub se nalazio u jako teškoj financijskoj situaciji pa naprosto nisam mogao odbiti poziv za pomoć. Činjenica je da nam rezultati trenutno nisu blistavi ali to držim spletom nesretnih okolnosti zbog promjene sustava natjecanja. Po meni je važnije da smo se napokon riješili dugova, uvjeren sam da će rezultati doći. Treba znati da svi klubovi u Istri najmanje dvostruko više od nas plaćaju igrače. Mi novce od Grada trošimo isključivo na niže uzraste. Istina je da smo jednom igraču, rodom iz Metkovića, koji je oženjen u Labinu i tu gradi kuću, te ovdje kani živjeti, ponudili 4 tisuće kuna, ali radi se o novcu koji je osigurao sponzor. No on je dobio višestruko veću ponudu iz drugog kluba i tu je priči kraj.

Mi se pokrivamo koliko nam je dug „sponzorski pokrivač“, ni lipe preko toga. Uz pomoć sponzorskog novca, kako Rockwool-ovog tako i drugih gospodarskih subjekata, rješavamo sve seniorske angažmane. Uprava radi timski, ne pada mi na kraj pameti upetljavati se u rad struke. Moje je da osiguram uvjete a neka struka vodi klub. Svi ćemo ljetos na Skupštini kluba podnijeti izvješća o radu te vidjeti kako dalje. Moja dužnost kao gradonačelnika je pomoći i ostalima. S ponosom mogu reći kako nema kluba kojem nisam pomogao u okviru svojih mogućnosti. Nekima jednako kao i rukometnom gdje sam formalno predsjednik.

INVESTICIJE

60. Kada će Beneton ostatak svoje parcele na Vinežu iskoristit za nešto korisno kad su već kupili toliko jeftinog zemljišta?

ODGOVOR: Ponavljam, privreda – rad – su nam neophodno potrebni. Treba govoriti i o radu, a ne samo nabrajati negativnosti. Što se tiče Benettona u Vinežu, koji je jedan od najpozitivnijih primjera stranih ulaganja, u protekle tri godine Benetton je u labinsku poslovnu zonu Vinež, uložio ukupno 22 milijuna eura. Postignutim rezultatima Benetton Istria d.o.o. postao je drugi po redu najveći izvoznik u Istarskoj županiji. Broj radnih mjesta s 19 iz 2006. godine porastao je na sadašnjih 172, što utječe na život barem osamdesetak labinskih obitelji i to trebamo uvažavati. Ostatak svoje parcele u budućem razvoju tvrtke predviđen je za izgradnju novog pogona, kao i istražnog razvojnog centra.

61. Je li bilo pametno “Lidlu” dozvoliti gradnju bez da plati kao svaki drugi građanin svoja davanja državi ili Gradu?

ODGOVOR: Prema LIDLU se postupilo kao prema svakom drugom investitoru, neovisno o tome da li je to pravna ili fizička osoba te neovisno o tome koju vrstu građevine gradi. Zakon o komunalnom gospodarstvu utvrdio je obveze svakog investitora oko plaćanja komunalnog doprinosa i priključaka na komunalnu infrastrukturu.

U članku 31. Citiranog Zakona stoji: »(8) Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujmom, odnosno po m3 (prostornom metru) građevine koja se gradi na građevnoj čestici, a kod građevine koja se uklanja zbog građenja nove građevine ili kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje, komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu.“

Budući da je obujam prijašnje građevine „bivša stolarija“ bio veći nego obujam nove građevine tada ni investitor nije trebao platiti komunalni doprinos. Isto tako ako netko uklanja stambenu građevinu i umjesto nje gradi novu ili postojeći dograđuje ili nadograđuje sukladno citiranoj odredbi Zakona investitor plaća komunalni doprinos samo za razliku u obujmu.

FUNKCIONIRANJE GRADA, KADROVI

62. Kada ćete prit malo na Markat va nedeljo videt kako ta markat izgleda a i kako pušća na se bondi?

ODGOVOR: Anke pasano subotu son bi na markate. Markat je dat na koncesiju privatnoj tvrtci na 20 godina i oni se moraju brinut za njegovo održavanje. Vervan ca ste napiso, ali ću sejno provjerit da li koncesionar izvršava Ugovorom preuzete obaveze.

63. Do kada mislite održavati “sajam” na sadašnjoj poznatoj i time štetiti lokalnim obrtnicima? Nije li bilo pametnije odabrati drugu lokaciju?

ODGOVOR: Urbanističkim planom uređenja Labina i Presike predviđen je prostor za održavanje sajmova u sklopu Poslovno-trgovačke zone na sjevernom ulazu u Labin (prostor oko Mercatora) ukupne površine 14,4 ha. Nakon provedenog natječaja izabrano Arhitektonsko rješenje bit će podloga na temelju koje će se pristupiti uređenju novog prostora. Sa druge strane već ove godine pristupit će se cjelovitom uređenju zone Kazarmona, u svemu u skladu sa izrađenim projektom uređenja parkovnih, pješačkih i parkirališnih površina sa tipskim drvarnicama.

64. Je li istina da ste promijenili “žiro račun” Grada, te koga ste o tome obavijestili? Možete li objasniti građanima tko vam je ekonomski savjetnik da u najvećoj krizi koju ste upamtili dižete toliki kredit i proračun? Da li je to pametan potez u ovoj krizi?

ODGOVOR: Odlučili smo promijeniti „banku“, upravo iz razloga jer se želimo uspješno nositi sa recesijom i ev. negativnim posljedicama krize. Spremno dočekati „ono“ što drma svjetskom ekonomskom sferom. Cijeli proces oko izbora nove banke, partnera te odabira PBZ banke kao našeg strateškog partnera koji će nas pratiti u gradskim projektima trajao je više mjeseci. Pažljivo su se razmatrale ponude nekoliko banaka te je odluka oko izbora PBZ banke napravljena nakon procjene financijskih efekata. K tome, u tijeku i pregovori oko realizacije bespovratnih sredstava koje je plasirala Europska banka za obnovu i razvoj na nivou Hrvatske, koji se realiziraju upravo na preporuku PBZ banke.

65. Zašto zapošljavate ljude po radnim mjestima za koja nisu kompetentni, npr. komunalno, sa strukom konobara?

ODGOVOR: Zapošljavaju se samo kompetentni ljudi i to želim elaborirati, no želim također reći da ne podržavam vaš stav koji je sklon omalovažavati obrazovni put mladog, ambicioznog čovjeka koji je u svom životu radio i kao konobar. Puno labinskih obitelji hrani se časnim zanimanjem konobara. Na javni natječaj za direktora KP „1. maj“ javilo se šest kandidata, a primljeni kandidat po struci je ekonomist, koji je na to funkciju došao s radnog mjesta direktora regije u Rivijeri d.d. Poreč. On je 2007. godine nagrađen od Uprave Valamar-a za najbolji financijski rezultat cijele Valamar grupacije. Sve su to rezultati koji dokazuju da je direktor „1 Maj-a“, sposoban, ima spremnost i vještine, usvojene uz dodatno obrazovanje kao i ideju kako komunalne usluge Labina dignuti za par razina više, zna kako to realizirati i zna motivirati ljude. U posljednjih godinu dana KP „1.maj“ osim pomaka u financijskom poslovanju, bilježi i vidljiv napredak u vođenju više projekata, kao što je selektivno prikupljanje otpada – projekt podržava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i projekt pročistača otpadnih voda u Labinu, Rapcu i Raši. Tvrtka je prišla redizajniranju zelenih površina i dobivanju ISO standarda 9001.Sve to ukazuje da je 1. Maj uspješna tvrtka.

66. Kada će se uvesti sistem odgovornosti na lokalnoj razini na taj način da svaki projekt ima nositelja koji će poslije odgovarati javnosti, da ne dave Vas za svaku sitnicu?

ODGOVOR: Ako je itko zagovornik timskog rada onda sam to ja. Veliku pozornost, posebno u zadnje vrijeme, obraćam pri odabiru svojih suradnika koji onda imaju moje puno povjerenje. To što je preuzimam suodgovornost za sve te projekte meni je sasvim normalna stvar ali i svojevrsna potpora mojim suradnicima. Kako bi imali zadovoljne građane Grad Labin upravo radi na uvođenju ISO standarda koji je preduvjet moderne uprave, tj. uprave zasnovane na tržnim principima. Uspostavom sustava upravljanja kvalitetom prema ISO normi doprinijeti će se standardiziranju i poboljšanju kvalitete pružanja javnih usluga u Gradskoj upravi, a zasigurno ima i značaj u prilagodbi kvalitete obavljanja javnih usluga sa zemljama EU.

67. 1. maj, Vodovod, Pučko otvoreno učilište, Labin 2000, na čelu tih poduzeća su redom članovi IDS-a. Smatrate li da su to upravo najkvalitetniji ljudi za obnašanje tih dužnosti ili u Labinu ipak postoji kvalitetniji kadar?

ODGOVOR: Ovo su procesi koji se odvijaju u cijeloj zemlji ali u Labinu, slobodan sam reći manjeg intenziteta. Odnos javne uprave kao poslodavca, obzirom na odgovornost koju javna uprava ima prema svojim krajnjim korisnicima, traži postojanje otvorenog dijaloga unutar tima ljudi, koji praktički rukovode i upravljaju javnim dobrom. Uvjeren sam da je radni tim koji spominjete u pitanju, ekipa koja je sposobna i voljna kvalitetno obavljati svoje radne zadatke i to je mislim najvažniji kriterij – koji treba uvažavati prije nego se otvore procesi kritika.

68. Po kojoj osnovi su zaposlene slijedeće osobe: Lori Luketa Dagostin, Bruno Hrvatin, Liliana Vale i Valdi Gobo?

ODGOVOR: Jedinice lokalne samouprave kao i tvrtke u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Grad Labina dužne su zapošljavati isključivo temeljem raspisanog javnog natječaja za rukovodeća radna mjesta. Prilikom izbora izborna komisija prije svega vodi računa o zadovoljavanju uvjeta natječaja, stručnosti i kompetentnosti. Izborna komisija odgovara također za stručnost svog prijedloga, kao što su i odabrani odgovorni za stručnost svog rada.

69. Zašto ne vjerujete ljudima koji su školovani i specijalizirani za određene poslove, tj. ljudima iz struke?

ODGOVOR: Usuđujem se reći da je za bar 80% sreće u mom profesionalnom životu odgovorno to što vjerujem i donosim odluke na osnovi savjeta stručnih i obrazovanih osoba. Tim ljudi, mojih suradnika to dokazuje.

70. Kako se osjećate nakon što su vas komunisti izigrali, nakon što ste ih sve zaposlili, a vjerujem da ste u duši protiv toga jer su većina njih nesposobni. Što će te napraviti s Hrvatinom i Gobom nakon izbora?

ODGOVOR: Osobe koje spominjete zaposlene su u skladu sa Zakonom, iako ne bježim od toga da kažem kako svaki koalicijski sporazum nosi sa sobom i neke obaveze. Nedvojbeno mogu reći da ću nakon izbora sasvim sigurno sastaviti svoj tim stručnih i sposobnih ljudi s kojima ću i dalje uspješno voditi ovaj grad, a struktura odabranog tima ovisiti će i o rezultatima izbora, odnosno volji birača.

71. Ako Plinio Cuccurin postane župan hoćete li prihvaćati njegove poslovne ideje ili ćete ih otaljavat radi lojalnosti IDS-u? Ne sumnjam uopće da ćete Vi osobno u Labinu zasluženo pobijedit.

ODGOVOR: Ne odgovaram inače na hipotetska pitanja, no ako mene osobno pitate zbog ostvarenih rezultata i u županiji na čelu sa županom Ivanom Jakovčićem i našem gradu, vjerujem da će IDS ponovno dobiti povjerenje građana zajedno sa svojim koalicijskim partnerima. Kao gradonačelnik sam uvijek bio legalist i poštovao volju birača, pa ću tako i nastaviti.

72. Do kada će Dean Zahtila bit na čelu Lamparne? Zašto naplaćuje mladim bendovima struju i najam prostora? Na koliko godina je izdana koncesija Deanu Zahtili za Lampranu, kad ona ističe i da li ćete mu je produžit? Koliko ste novaca uplatili na račun Lamparne u zadnjih 10 godina, i dali se koji od tih novaca vratio. Da li ste sasvim slučajno i pogreškom Deanu Zahtili na račun Lamparne uplatili 4 000 eura i kad će on to vratit? L.B.

ODGOVOR: Mnogi bi se složili , pa tako se slažem i ja, sa Vašom ocjenom da bi se Lamparnom trebalo gospodariti bolje, posebice zato jer prostor Lamparne za nas u Labinu, predstavlja prostor kulture, povijesti i tradicije važne po sve generacije Labinjana. Kao i sve tako i prostor Lamparne ima svoju kronologiju. Devedesetih, tadašnja općinska Uprava zatražila je od Fonda za privatizaciju, da se prostori Lamparne sa „ toplom vezom“ i šohtom izuzmu iz prodaje i proglase spomenikom kulturne industrijske baštine. Sukladno tome Upravni odbor Fonda je 1992. godine usvojio prijedlog da se prostor Lamparne preda u zakup udruzi „Labin Art Expres“, na određeno vrijeme, uz uvjet da se prostori privedu namjeni, spomeničko-muzejske djelatnosti, otvore galerije i radionice za mlade, otvore publici, a otvori i lokalna radio postaja. Za te aktivnosti od 2000. godine do današnjeg dana Labin Art Expressu po Programima kulture uplaćeno je 97.215,00 kuna. Na kapitalne prijenose za rekonstrukciju i investicijsko održavanje objekta utrošeno je 300.000,00 kuna. Ova gradska uprava savjesno raspolaže proračunskim novcem stoga sredstva nikada nisu slučajno ili greškom uplaćena Deanu Zahtili. Da se projekt razvio po svim zadanim parametrima mi bi danas u Labinu imali prostor kulture, europskog značaja, sa idealnom ravnotežom – prostor u kojem žive, rade i zabavljaju se naši mladi, a ujedno čuva i vrednuje simbolika rudarske tradicije Labina. Nažalost, projekt se nije razvijao sukladno ciljevima. Trajno tinja nezadovoljstvo, kako mladih, tako i starijih sugrađana time što se sve događa odnosno ne događa unutar prostora Lamparne. Kad smo 2000.godine, krenuli sa novom kulturnom strategijom Labina, uz izradu nove generacije prostorno planskih dokumenata, uključili smo i Pijacal. I tu se neminovno otvorilo pitanje da Lamparna ne može više ostati izvan novih planova uređenja Labina, te da našem gradu treba novi kulturno-društveni centar. S tim ciljem pristupilo se sanaciji i rekonstrukciji Pjacala, a prvi korak u tome je projekt gradske knjižnice i multimedijalnog kulturnog centra. A da bi uži tehnički identitet Labina, prostor bivših kupatila, Lamparne i ostali objekti, simboli rudarenja, bili vrednovani kao jedna kulturna cjelina, simbol jednog jedinstvenog Labina, držimo da cijela ta lokacija treba biti obrađena jedinstveno, metodom kvalitetnog gospodarenja javnim dobrom i da to mora biti pod „kapom“ Grada Labina.

Unutar takve strategije razmišljanja obrađuje se i pitanje Lamparne. Analizira se stanje, procjenjuje vjerodostojnost i vrijednost ulaganja za koja zakupac tvrdi da su u proteklom razdoblju učinjena. Sa druge strane Grad putem ovlaštenog vještaka traži procjenu tih ulaganja kako bi se sa zakupcem moglo raspraviti o vjerodostojnosti onoga što tvrdi. Postoji čitav niz nerazriješenih odnosa koje sigurno ne možemo riješiti preko noći, ali taj će se postupak nastaviti brzim tempom jer je to od interesa po opće dobro svih nas.

KAŠTIJUN, ROCKWOOL, TE PLOMIN 3

73. Što mislite o projektu Kaštijun?

ODGOVOR: Odličan projekt. Projektom Kaštijun se nakon višegodišnje stručne rasprave dobiva trajno i kvalitetno rješenje za dugoročno gospodarenje otpadom s područja istarske županije. Mehaničko-biološkom obradom će se smanjivati volumen otpada koji se sprema za odlaganje i izdvajati onaj dio koji se može kasnije koristiti, što je veliki korak naprijed. S obzirom da na toj lokaciji postoji najveće sanirano odlagalište otpada u Istri, sam odabir lokacije je logičan, a za njega postoje i svi stručni argumenti.

74. Zašto podržavate projekt “Rockwool” i, kako se čuje, projekt TE 3 na ugljen. Zašto ne objavite potpisane dokumente s “Rockwoolom” i tajni predugovor koji svatko može skinuti s interneta, te navodni sporazum s TE kojim bi se HEP financirao cesta Katuri-Ripenda-Rabac
75. Kako to da ste potpisivali ugovore za dovlačenje prljave industrije na ova područja i zašto se sada nakon tih događaja laže i govorite da to niste vi i vaši učinili?

ODGOVOR: Općina Pićan je svoju budućnost i razvoj vidjela kroz formiranje poduzetničke zone u Podpićnu u neposrednoj blizini nekadašnje tvornice keramičkih pločica i rudnika Tupljak. S obzirom da se dotadašnje poljoprivredne površine nisu već neko vrijeme obrađivale, a niti je postojao interes novih zakupaca, općina je zemljište prenamijenila i planirala za područje poduzetničke zone. Svi dokumenti o tome su javno dostupni i ne postoje nikakvi tajni ugovori o dolasku Rockwoola, što i sami u pitanju potvrđujete. Potpićan je ponuđen kao jedna od lokacija Rockwoolu koji ju je u konačnici odabrao i dijelom zbog poticaja koje mu je bila sprema dati općina Pićan u okviru poticajnih mjera za dovođenje ulagača u planiranu poduzetničku zonu. Nisam imamo nikakvih razloga sumnjati u dobronamjernost stranih investitora, budući da se radi o uglednoj danskoj kompaniji s dvadesetak tvornica u Europi koja poštuje najviše ekološke standarde. Nažalost, Rockwool je postao predmetom predizborne kampanje i prije nego što je proradio, da bi i zbog njihovih propusta tijekom probne proizvodnje prošle godine, danas eskalirao u otvoreni sukob susjeda s tvornicom. Iako sva relevantna mjerenja govore da nema nikakvih prekoračenja graničnih vrijednosti koje propisuju hrvatske norme o zaštiti okoliša (recimo što nije slučaj s rafinerijom INE u Sisku gdje su slučajevi prekoračenja uredno izmjereni i dokumentirani), razumijem bojazan i nepovjerenje susjeda u siguran rad tvornice. Učinit ću sve što mogu s pozicije gradonačelnika Labina da nadležne institucije provedu dodatna mjerenja jer zaštita zdravlja ljudi na Labinštini mora biti svima nama prioritet. Sve drugo ne mogu podržati.

Što se pak TE 3 tiče želja IDS-a je da se ona koristi plinom i nastojat ćemo se izboriti za takvo rješenje. Zbog sve većih potreba za električnom energijom jasno je da će se u realizaciju TE 3, ili nekih drugih izvora, morati ići, a na nama je kao lokalnoj zajednici da se borimo za maksimalne standarde zaštite okoliša, aktivno i konstruktivno sudjelujemo u raspravi o studijama utjecaja na okoliš kada za to dođe vrijeme, vodeći računa o što boljem korištenju energetske rente. Uobičajeno je da veliki investitori poput HEP-a radi zajedničkih interesa aktivno sudjeluju u lokalnim projektima, a na lokalnim zajednicama je da same procijene koje od predloženih inicijativa najbolje odgovaraju dugoročno održivom razvoju svake od njih.

76. Koje uvjete nije zadovoljavala firma “Ho-Med” iz Austrije, koja tvrdi da bi na lokaciji gdje je sada Rockwool bila zaposlila oko 100 radnika?

ODGOVOR: Na predmetnoj lokaciji u Potpićnu je planirana velika poduzetnička zona, tako da ima prostora za sve zainteresirane investitore.

77. Gdje Rockwool odvozi ili je odvozio otpadnu vodu dobivenu iz proizvodnje?

ODGOVOR: Vodu iz zatvorenog tvorničkog sustava otpadnih voda mora se zbrinuti stručno i profesionalno. Koliko je meni poznato, u postrojenju Rockwoola postoje 3 suvremena sustava zbrinjavanja i pročišćavanja tehnoloških voda.

78. Je li napravljena ili se planira napraviti studija koja bi pokazala kumulativno zagađenje zraka i vode na području Labinštine?

ODGOVOR : Bitno je naglasiti da je Istra po tom pitanju naslijedila pozitivnu zakonsku praksu kao i propise. Naše je more čisto, kao i zrak i mjerenja ne bilježe nikakve vrijednosti koje bi zabilježile trajno onečišćenje okoliša. Skrb za čist zrak i vodu, koja se trendovski širi nekim zapadnim državama tek u posljednjih desetak godina, kod nas je živa i aktivna . Provode se kontinuirana mjerenja svih zakonom propisanih elemenata i njih stalno analiziraju Institut za javno zdravstvo istarske županije i ostale nadležne službe. Koliko sam upoznat,  u posljednjih desetak godina, nisu zabilježene nikakve vrijednosti koje bi upućivale na trajno onečišćenja okoliša. More na području Labinštine prati se u sklopu programa za Istarsku županiju. Na području Labinštine prati se sanitarna kakvoća mora na plažama na 20 mjernih točaka od ukupno 201 za područje IŽ ( Grad Labin – 11, Općina Raša – 6 i Općina Kršan – 3). Rezultati pojedinačnih rezultata i godišnja obrada kao i cjelovito izvješće o kakvoći mora za kupanje u IŽ objavljuju na web stranicama IŽ i Zavoda. Kakvoća voda na području Labinštine prati se kroz dva programa financirana iz proračuna IŽ i to putem Programa praćenja sirovih voda izvorišta koja se koriste u javnoj vodoopskrbi i Programa praćenja zdravstvene ispravnosti vode za piće. Godišnja izvješća kao i kakvoća vode za piće objavljuju se na web stranicama IŽ i Zavoda. Osim toga, Vodovod Labin, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Istarske županije (ZZJZIŽ) provodi kontinuirani program praćenja izvorišta – Plomin, Kožljak, Kokoti, Fonte Gaja i mreže (izlaze iz prekidnih komora, i pumpnih stanica).

Prema programu praćenja zdravstvene ispravnosti vode za piće na području Labinštine se kontinuirano prati kakvoća na 6 mjernih postaja – raša, Labin- Kature, Rabac, Koromačno i Čepić te na 4 mjerna mjesta nakon pročišćavanja - Plomin, Kožljak, Kokoti i Fonte Gaja.

Vezano uz pitanje koje se odnosi na izradu integralne studije kakvoće zraka na području Labinštine moram naglasiti da posebna studija nije izrađena, ali je područje Labinštine prekriveno mrežom mjernih postaja na kojima se prati kakvoća zraka. Na području Labinštine je locirano 8 automatskih mjernih postaja za praćenje kakvoće zraka te tri mjerne postaje s ručnim posluživanjem. Rezultati sa mjernih stanica se godišnje obrađuju (zakonska osnova) i u vidu izvješća dostavljaju na Poglavarstvo Istarske županije na usvajanje te objavljuju na web stranicama Istarske županije i Zavoda za javno zdravstvo IŽ (ZZJZIŽ) kojemu je povjeren program praćenja.

79. Smatrate li da će “dimnjaci” locirani na ulazu u naš kraj ugroziti razvoj turizma, uzimajući u obzir da je tendencija svjetskih turističkih tokova da se sve više biraju destinacije sa zdravim i nezagađenim okolišem?

ODGOVOR: Privreda uz turizam su naši potencijali razvoja. Ne možemo ignorirati činjenicu da su određeni industrijski objekti u našem prvom susjedstvu, no zajedničkim inzistiranjem na poštivanjem najviših ekoloških standarda moguće je ostvariti suživot industrije i turizma, kao i uobičajeno u suvremenom svijetu.

80. Jeste li Vi, dragi gradonačelniče, zajedno s vašom familijom spremni kampirati par dana u neposrednoj blizini Rockwoola, dokazujući tako da je zrak još uvijek 1. kategorije kvalitete?

ODGOVOR: Ako relevantna mjerenja stručnih nezavisnih tijela ikada pokažu da je zbog Rockwoola upitno stanje zdravlja stanovnika Pićna i Kršana, vjerujete mi bit ću prvi koji će su pridružiti prosvjednicima. Osobno sam više puta boravio i u tvornici i višekratno u njenoj okolici kako bih se uvjerio u stvarno stanje na terenu.

81. Posto ste elektro usmjerenja, nije li bilo pametno od TE Plomin iskoristiti toplinsku energiju za grijanje lokalnog stanovništva i Labina, te dali se moglo sagraditi i bazen koji bi također koristio tu energiju?

ODGOVOR: Zahvaljujem Vam za sugestiju. Obzirom da skromno poznajem elemente svoje struke, toplinsku energiju iz TE Plomin predviđeno je koristiti u projektu marikulture u neposrednoj blizini TE Plomin. Za grijanje lokalnog stanovništva i Labina toplinsku energiju bi bilo moguće koristiti u sistemu kombi procesa kojeg TE Plomin nema, a s postojećim postrojenjem energetski gubici bili bi veliki zbog udaljenosti potrošača.

82. Jeste li ozbiljno mislili da je problem kod HEP-a i TE Plomin s radioaktivnom šljakom riješen time što je posađena trava, a šljaka je još uvijek gdje je i bila?
ODGOVOR:   Radioaktivna deponija šljake i pepela je u potpunosti sanirana po pravilima struke i na najbolji mogući način. U postupku sanacije:
• Izgrađen je obodni kanal (5km) koji onemogućava slijevanje oborinskih voda u tijelo deponije;
• Deponija je fizički ograđena čime se sprječava kretanje po deponiji;
• vrh deponije je prekriven bentonitnim slojem i geo mrežom čime se sprječava procjeđivanje oborinskih voda u tijelo deponije te završno prekrivena zemljom i ozelenjena;
• izrađena je dodatna drenaža sa vrha deponije prema obodnom kanalu te
• retencioni bazen za skupljanje eventualnih voda ili mulja.

OSTALO

83. Pozdrav, recite nam zašto volite Labin? Jer očito je da ga volite. A i Labinjani vole vas, to se čuje , a i vidi, dovoljno je poslušat što ljudi o vama govore. Dakle, gdje su korijeni toj dugovječnoj, međusobnoj ljubavi jednog gradonačelnika i jednog grada?

ODGOVOR: Iako ovo pitanje nije bilo predviđeno za odgovor, ja sam Vam voljan iskreno odgovoriti. Istaknuo bih da izuzetno cijenim snagu pozitivnog interesa Labinjana iskazanu kroz ovoliki broj pitanja jer visok odaziv zanimanja potvrđuje našu zajedničku privrženost Labinu. Želim, da me se kroz odgovore koje sam dao ne doživljava samo kroz funkciju institucije i javne funkcije gradonačelnika nego kao pristupačnog, jednostavnog čovjeka kojemu se nitko ne ustručava prići, jer cijenim ljude, prijateljstvo, obitelj, podržavam naše mlade ljude isto kao i moju djecu i vjerujem da je za njih kvalitetno obrazovanje sad najvažnije kao i dodatno pravo na visoko vrednovan rad, pa kad razmišljam o napretku Labina, razmišljam najviše o tome. Jer nam je kroz pravo na rad i visoko vrednovane i obrazovane ljude koji imaju uvjete za rad, jedini put naprijed.

Moja ljubav prema Labinu je moj način da se odužim svom zavičaju za sve dobre prilike koje mi je pružio.

Na sjednici Poglavarstva Grada Labina održanoj u srijedu, 13. svibnja 2009. godine koja je ujedno bila i posljednja u ovome mandatu, članovi Poglavarstva Grada Labina donijeli su Odluku o izmjeni Odluke o rasporedu i uvjetima korištenja lokacija u Rapcu, što znači da se ide na raspisivanje ponovnog natječaja za one lokacije koje su po prvom natječaju ostale slobodne. U provedenom postupku javne nabave male vrijednosti za ustupanje radova na sanaciji fasade Osnovne škole Ivo Lola Ribar iz Labina- Područna škola Vinež, za najpovoljnijeg ponuditelja, među tri prispjele ponude je ponuda tvrtke „Maling“ d.o.o. Labin s ponuđenim iznosom od 153.202,50 kuna (bez PDV-a). U provedenom pregovaračkom postupku bez prethodne objave sa Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu-Zavodom za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu za uslugu izrade izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Labina, prihvaćen je iznos od 250.000,00 kuna bez PDV-a.

Ujedno je Poglavarstvo Grada Labina dodijelilo Udruzi „Kova je nasa“ iz Labina i Udruzi pčelara Labin, kancelarijske prostore u Rudarskoj ulici br.1 za obavljanje njihove djelatnosti. Na sjednici je usvojen Zaključak za izradu varijantnih rješenja Rabac-širi centar te imenovan Ocjenjivački sud, tehnička komisija i tajnik. Za predsjednika Ocjenjivačkog suda i voditelja radionice imenovan je Slavko Batelić, dipl.ing.arh.. Naime, Poglavarstvo Grada Labina pokreće postupak urbanističko-arhitektonske radionice za dobivanje varijantnih urbanističko-arhitektonskih rješenja za turističku zonu St. Andrea (bez hotela Marina i Mediteran) na temelju kojih će se odabrati rješenje koje će biti podloga za izmjenu i dopunu Prostornog plana uređenja Grada Labina u tom dijelu. Ovaj se postupak pokreće u suradnji sa zainteresiranim tvrtkama i to HP Rabac d.d. iz Rapca, Istra-Fortuna d.o.o. Rabac te sa Porečko-pulskom biskupijom-Župom Sv. Andrije. Područje obuhvata urbanističko-arhitektonske radionice je određeno istočnim rubom stambenog naselja i zapadnim rubom turističke zone Lanterna-Girandella. U sastav zone ulaze postojeći objekti Istra i Fortuna te prostori uz hotel Polux i Castor pa južno do obalne šetnice uključujući i bivši restoran St. Andrea, odnosno površina od oko 12 hektara.

Članovi Poglavarstva Grada Labina donijeli su i Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Vijeća za komunalnu prevenciju Grada Labina, kojom su definirani članovi Vijeća po ustanovama i institucijama. Inače, Vijeće za komunalnu prevenciju Grada Labina djeluje od 2004. godine i drugi je grad u Hrvatskoj koji je ustanovio Vijeće za komunalnu prevenciju.

Poglavarstvo Grada Labina donijelo je Odluku o početku postupka javne nabave za uslugu izrade glavnog i izvedbenog projekta za rekonstrukciju raskrižja kod Gradskog groblja Labin sa pripadajućom infrastrukturom. Procijenjena vrijednost nabave je 269.468,85 kuna bez PDV-a.

Kao i ranijih godina, i ovoga ljeta na labinskim prometnicama biti će deset pripadnika prometne jedinice mladeži, zaključilo je Poglavarstvo Grada Labina. Njihov je zadatak da upravljaju prometom na raskrižjima u Gradu Labinu, te vrše nadzor parkiranja vozila, osiguravaju prijelaz djece preko kolnika ili obilježenog pješačkog prijelaza te druge poslove nadzora vozila i vozača.

Poglavarstvo Grada Labina rasporedilo je iznos od 25 tisuća kuna Auto klubu Pula-Rovinj za sufinanciranje troškova organizacije brdske auto utrke Rabac-Labin održane od 17. do 19. travnja 2009. godine, te iznos od tisuća kuna Narodnom muzeju Labin za manifestaciju povodom obilježavanja Svjetskog dana muzeja.

Na kraju sjednice, labinski gradonačelnik Tulio Demetlika zahvalio se svojim zamjenicima te članicama i članovima Poglavarstva Grada Labina, kao i pročelnicima Grada Labina na suradnji i radu tijekom proteklog razdoblja. Ujedno je pozvao članice i članove Poglavarstva da i u narednom razdoblju sudjeluju u svim aktivnostima Grada Labina.

U četvrtak, 7. svibnja 2009. je u Labinu pod motom „Znanje, partneri, zajedno!“ održana završnica turneje Energetske konferencije GreenBuilding PLUS u Hrvatskoj koju je organizirao Grad Labin i gradska tvrtka „Labin 2000“ d.o.o. u suradnji sa Istarskom regionalnom energetskom agencijom u osnivanju i Energetskim institutom Hrvoje Požar. „Labin 2000“ d.o.o. kao GreenBuilding Podupiratelj namjerava početkom rujna započeti izgradnju tri stambeno-poslovne zgrade Kature s ukupno šezdesetak stanova i nekoliko poslovnih prostora sa ukupnom bruto površinom od 6.800 m2, čije se projektiranje vrši primjenom mjera energetske učinkovitosti kako bi u energetskom certifikatu ostvarila klasu A. Ovim projektom, Grad Labin predstavlja prvog investitora u ovakav tip stanogradnje na području Hrvatske.

Inicijativa za primjenu energetske učinkovitosti proizašla je od gradonačelnika Grada Labina Tulija Demetlike te pročelnice Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i gradnju Anamarije Lukšić. Tim projektom „kandidirali smo se za sudjelovanje u projektu koji predstavlja dobrovoljni program Europske komisije pokrenut 2005. koji definira osnovni okvir za tehničku i organizacijsku primjenu mjera energetske učinkovitosti na različite tipove gradnje na različitim lokacijama, na zgrade u rekonstrukciji i nove zgrade.

Cilj GreenBuilding programa je povećanje učinkovitosti korištenja energije, promocija i korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje korištenja fosilnih goriva, smanjenje utjecaja na okoliš smanjenjem emisija CO2 te povećanje sigurnosti opskrbe energijom, informiranje javnosti i obrazovanje stručnjaka, te poticanje svih sudionika u gradnji na međusobnu suradnju kako bi se povećao broj projekata koji ostvaruju prednosti energetski učinkovite gradnje i povećale investicije u energetski učinkovite i obnovljive tehnologije.

Konferenciji se odazvalo sedamdesetak sudionika iz gospodarstva, od čega su se posebno predstavile sljedeće tvrtke: Harreither, Aquatherm, Istarska tvornica vapna, Rockwool, Röfix, Blanc, Internorm, IS-Consult, Danfoss i Novatec. Svima su dodijeljene posebne zahvalnice na kraju konferencije kao znak podrške u daljnjem razvijanju svojih proizvoda i usluga na partnerskoj osnovi. Posebna zahvalnica uručena je tvrtki Termomehanika Paun zbog posebnog truda i rada prilikom projektiranja strojarskog dijela projekta niskoenergetske stanogradnje Kature. Uz njih, na skupu su prisustvovali i predstavnici Grada Labina, Županije te predstavnici programa Ujedinjenih Naroda za razvoj UNDP koji su zaduženi za Projekt poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj.

PROFESIONALNA KARIJERA

PROFESIONALNA ZADUŽENJA

EDUKACIJA I STRUČNO USAVRŠAVANJE OSOBNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

DODATNE INFORMACIJE
Oženjen, supruga Ita, otac dva sina, Paolo i Andrea.
Hobi: pješačenje, stolni tenis, rekreativno bavljenje ribolovom, vožnja brodicom, boravak u prirodi, skijanje Predsjednik rukometnog kluba „Mladi Rudar“ Labin

Gradonačelnik Grada Labina, g. Tulio Demetlika, danas je primio stomatologinje pri Istarskim domovima zdravlja – Ispostavi dr. Lino Peršić iz Labina, dio tima koji je učestvovao u aktivnostima programa „Zaštita zubi“ koji se provodi u okviru Projekta Labin – Zdravi grad. Programom su bile obrađene populacije: trudnice, predškolska i školska djeca.

Tom prigodom razgovaralo se o načinu pokretanja i provedbi organizirane stomatološke zaštite navedenih populacija, te o potrebi daljnjeg razvijanja programa i njegovog proširivanja i na osobe treće životne dobi, kao i o nužnosti uključenja u program svih i općina sa područja Labinštine.

Srednja škola Mate Blažine iz Labina na poziv talijanske škole-partnera LICEO SCIENTIFICO TRON iz Schia, Vicenza jedne od najkvalitetnijih škola u Regiji APLE-JADRAN, već petu godinu, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Istarske županije i Grada Labina, sudjeluje u međunarodnoj razmjeni učenika i profesora dviju škola. Svojom aktivnom nazočnošću i uspješnim prezentacijama svojih dostignuća škole, naše regije i države, naša je škola postala aktivnim članom projekta Regije Veneto pod nazivom CulturAlpeAdria Network kojim se želi proširiti kulturni i obrazovni obzori kroz međunarodnu razmjenu i mobilnost učenika i nastavnika.

Od 3. do 7. svibnja 2009. godine u Gradu Labinu boravili su profesori i učenici škole Liceo Scientifico Tron iz Schia. Talijanski srednjoškolci svoje su vrijeme provodili vrlo aktivno osmišljenim programom njihova boravka (za detalje možete pogledati program-razmjene-2009). Smještaj za učenike osiguran je u obiteljima labinskih srednjoškolaca, a na isti će način talijani ugostiti učenike Srednje škole Mate Blažine u rujnu 2009. godine kada se planira posjeta Schiu.

U povodu njihovog posjeta gradonačelnik Grada Labina Tulio Demetlika sa svojim je suradnicima i ravnateljem Srednje škole Mate Blažine Čedomirom Ružićem, upriličio svečani prijem u ponedjeljak 04. svibnja 2009. godine u prostorijama Grada Labina. Susreti mladih Labina i Schia potvrda su dobre suradnje koja traje od 2003. godine, a kojom se mlade potiče na učenje u multikulturalnom okruženju prevladavanjem jezičnih i kulturnih barijera, korištenje novih tehnologija i podizanje kvalitete učenja i obrazovanja.